Case study: Zaklada Kultura nova

Cilj je bio jasan — prikupiti robusne, pravovremene podatke kako bi se rasvijetlili izazovi, gubici, prilagodbe i nove potrebe u području kulture. Jednom kada je projekt započeo, proširen je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske kako bi uključio širi kulturni sektor. Ono što je proizašlo iz istraživanja bilo je kritično ali složeno: ogroman fond znanstvenih podataka, detaljnih, suhih i teških za čitanje za bilo koga izvan istraživačke zajednice.

Iako su nalazi ovih istraživanja bili neprocjenjivi za ljude koji kreiraju politiku i sjede u institucijama, postojala je prepreka u dijeljenju ovih uvida sa širom publikom. Ključni izazov bio je kako komunicirati složene informacije na pristupačan i smislen način—ne samo izvijestiti o nalazima, već osigurati da odjeknu kod onih najugroženijih: umjetnika, kulturnih djelatnika i opće javnosti.

1. Umjesto pukog predstavljanja statistika, Filburgov tim je prvo izdvojio priče usmjerene na ljude iz sirovih podataka. To je značilo identificiranje obrazaca, tema i emocionalnih podtonova koji su otkrili živa iskustva iza brojeva.

2. Zatim su stručnjaci za podatke, dizajneri i animatori transformirali ove apstraktne uvide u opipljive vizualne oblike dajući prioritet pristupačnosti i interakciji s digitalnim iskustvom koje je bilo i informativno i emocionalno zanimljivo.

3. Zaklada je pokrenula promotivnu kampanju kako bi osigurala doseg izvan istraživačke zajednice. Aktivirani su ključni komunikacijski kanali, uključujući društvene mreže, digitalne platforme i medijska partnerstva, kako bi se angažirala publika koja inače možda nikad ne bi došla u dodir s ovom vrstom sadržaja.

4. Središnji dio promotivne strategije bile su interpretacijske animirane grafike. Ovi vizualni alati vođeni podacima dizajnirani su ne samo da ilustriraju nalaze, već da ispričaju priču. Postali su primarni instrument za širu javnost, pomažući im da interagiraju s podacima i razumiju ih na način koji je bio i intuitivan i uvjerljiv.

Intuitivna za korištenje, digitalna platforma sadržavala je vizualizacije, osiguravajući pristupačnost na raznim tipovima uređaja, različitim korisnicima. Cjelovita vizualizacija podataka pomogla je komunicirati kredibilitet, hitnost i brigu. Zaklada nije samo diseminirala svoje nalaze već je gradila most između istraživanja i javnog diskursa.

• Podaci su postali vidljivi—ne samo objavljeni, već ih se moglo razumjeti i osjetiti.

• Kreatori politike mogli su se lako referirati na ključne podatke prilikom oblikovanja mjera oporavka.

• Umjetnici i kulturni djelatnici vidjeli su svoju stvarnost kao nešto o čemu se razmišlja i diskutira u javnosti.

• Opća javnost stekla je uvid u to kako kulturni sektor podnosi krize.

• Projekt je postavio presedan u Hrvatskoj za to kako se podaci u kulturnom sektoru mogu i trebaju komunicirati. Pretvorio je sirove brojeve u smislen dijalog, pozicionirajući vizualizaciju podataka kao osnovni alat za zagovaranje, razumijevanje i djelovanje u vremenima krize.